ponedjeljak, 30. lipnja 2014.

BOJE - za one koji žele znati više - uvodni post



Iako nemam niti pola godine staža kao beauty bloger, došlo mi je da se malo odmaknem od pustih recenziranja kojekakvih kremica, raspredanja o teksturi, mazivosti i mirisu šminke, i ponudim čitateljima (kojih je sve više, i zbog čega se jako veselim) neku drugu temu, o kojoj ponešto čak i znam, kako u teoriji tako i u praksi.

Kako se spremam započeti rad na jednom velikom ilustratorskom projektu, a inače ne stignem svakodnevno opušteno crtati, u tijeku su ekstenzivne pripreme - istraživački rad. Analitički pristup. Kupujem figurice konja, skupljam reference o renesansnoj odjeći, razgledam krajolike mediterana, skiciram pomalo, ustino, stidljivo i pokušavam unaprijed pripremiti palete za svaku od ilustracija, pa sam se našla kako ponavljam gradivo iz teorije boja. Odlučih stoga spojiti ugodno s korisnim, i ispisati nekoliko postova na tu temu.

Bez obzira na misao vodilju i samu ideju, u ovoj seriji postova o bojama se neću bazirati na striktnim, enciklopedijskim, ultimativno točnim, purističkim informacijama teorije boja i samoj znanosti optike (iako će vam se tako činiti u početku), kao ni na vizažističkim principima miješanja boja, o kojima pak ništa ne znam, ali se nadam saznati kroz ovo istraživanje. Upravo zato ću se u sljedećim postovima pokušati fokusirati na praktičnu primjenu ovih obojenih trkeljanja. Trudit ću se terminologiju i suhoparne činjenice svesti na minimum, i nadam se da će mi sve to poći za rukom.

Tako ću kroz postove, mjestimice parafrazirati literaturu s faksa, jer je izlišno da izmišljam i nanovo formuliram stvari koje su već objašnjavane. Izvori će već biti navedeni na kraju postova, da ih potražite, ukoliko vas tematika zaintrigira, a za sve dušebrižnike - ilustracije koje nemaju naveden izvor su mojih ruku djelo.

Ovo bih nazvala malim, intuitivnim esejom u dijelovima - o mojim saznanjima i poimanjima o bojama, temeljeno na teoriji o kojoj sam učila tijekom mojeg obrazovanja i onome što trenutačno čitam i usvajam. Stanoviti fizičari i biolozi (a možda i neki povjesničari, antropolozi, oftalmolozi i vizažisti) bi me vjerovatno poželjeli zadaviti čitajući ovaj tekst, no ja sam l’artiste i blogerica, pa si mogu dopustiti umjetničku slobodu.

Dakle teorija boja. Što je uopće to?

Ukratko, sam pojam “teorije boja” se velikim dijelom odnosi na kategorizaciju boja prema “kotaču boja” i može se shvatiti kao praktični vodič kroz miješanje boja i vizualni efekt određene kombinacije boja. 


No prije nego počnemo mlatarati kistovima i razbacivati se nijansama i pigmentima, neke osvnovne stvari moraju biti razjašnjenje.

Kolokvijalno, boja podrazumijeva dva pojma:

1. Pojam apstraktne naravi koji opisuje optički osjećaj koji djeluje na čovjeka, kad vidi neku obojenu stvar. Taj osjećaj izražava se riječima koje opisuju boju: žuto, zeleno, plavo, itd.

2. Pojam materijalne naravi koji označava samu tvar kao nositelja boje, a iskazujemo ga nazivom pojedinih boja: kromovo žutilo, cinober, ultramarin, milory plava i slično.


Za početak, krenimo od ovog prvog.

Boja je subjektivan psihofizički doživljaj (osjet), koji nastaje u oku kao posljedica fizikalnog podražaja receptora svjetlošću (elektromagnetsko zračenje). Ovisno o valnoj duljini svjetlosti, dobiva se doživljaj određene boje. Boje su zapravo su različite valne duljine vidljive svjetlosti. Ljudsko oko može razlikovati valne duljine od 380 do 760 nm, tj. oko 160 različitih nijansi boja



Priču o građi oka ću maksimalno skratiti, i reći da svjetlost koja dođe u oko pada na retinu/mrežnicu, na kojoj se nalaze fotoreceptorske stanice preslatkih naziva. 

Štapići omogućavaju razlikovanje svjetla i sjene, odnosno (nazovimo ga tako) “crno-bijeli” vid tj. osjet tzv. akromatskih (nešarenih) boja. Oni su najaktivniji pri manjim intenzitetima svjetla, npr. u sumrak, te nam omogućuju raspoznavanje obrisa i osnovnih oblika iz okoline.

Čunjići pak osiguravaju “vid u boji”, pri jačim intenzitetima svjetla, odnosno danju. Tri su vrste čunjića, koji imaju različite maksimalne osjetljivosti u 3 spektralna područja: plavom, crvenom i zelenom  (Red/Green/Blue = RGB). Osjet boje ukratko može se objasniti na sljedeći način: ako u oko dospije plavo svjetlo, pobuđuju se “plavi čunjići” - dobivene promjene prenose se do mozga, i doživljavamo plavu boju. Ako pak u oko dospiju sve tri osnovne boje svjetlosti, plava, zelena, i crvena i to većeg intenziteta, pobuđuju se sva tri receptora, te doživljavamo bijelu boju.


Boja dakle jest svjetlost, koja dolazi iz određenih izvora svjetlosti, koji mogu biti izravni i neizravni.

Izravni izvori emitiraju svjetlost, i onda izravno dolazi do našeg oka. To je najčešće polikromatska (višebojna, šarena) svjetlost koja je sastavljenja od kontinuiranog niza boja. Izravni izvori svjetlosti mogu biti prirodni (svjetlost Sunca) i umjetni (svijeća, žarulje, itd.).

Mala digresija - ova podjela nam trenutačno nije jako bitna, no u njoj se krije objašnjenje zašto swatchevi najbolje izgledaju pri danjem svjetlu, i zašto nam lice izgleda "bolesno" kad se fotkamo pod neonkom ili tungsten žaruljom. O tome bi se također dala napraviti lijepa serija postova (fotografski priručnik za beauty blogere), o kojoj ću razmisliti u daljoj budućnosti, jer mi znanje nije najsvježije.

Bijelu svjetlost dakle, ako je npr. izvor Sunce, možemo rastaviti pomoću spomenute optičke prizme na monokromatsko svjetlo određenih valnih duljina. Ukoliko su povoljni uvjeti, moguće je razaznati široki spektar boja, kako nas je poučio i slavni omot jednog od najboljih albuma svih vremena.


Osim od izravnih izvora do našeg oka dolazi i svjetlost iz neizravnih izvora, odnosno svih tijela iz naše okoline, koja zapravo prenose svjetlost, i to apsorpcijom, refleksijom i transmisijom.

Prilikom refleksije (odbijanja) ili transmisije (prenošenja)tijelo će uvijek apsorbirati (upiti) dio svjetlosti (spektra), tako da boja tijela ovisi o apsorpcijskim svojstvima njegove površine.

Bijela površina će tako u jednakoj mjeri reflektirati sve boje (sva valna područja bijele svjetlosti), dok će ih crna potpuno apsorbirati. Prozirna tijela prenose primljenu energiju zračenja tj. ona prolazi kroz njih.

Kada površina tijela pokazuje selektivnu apsorpciju tj. ako njegova površina apsorbira samo određena valna područja bijele svjetlosti, vidimo ga "u boji". Površina plavog predmeta će dakle reflektirati plavu svjelost i učiniti nam je vidljivom, a ostatak svjetlosti (komplementarna boja plavoj - narančasta) će biti apsorbirana i samim time - nevidljiva.



Iako bih trebala nastaviti o komplementarnim bojama, o njima bih ipak voljela pričati u onom drugom, likovnom kontekstu. Smatram da je dosta optike za uvodni post i nadam se da mi nećete zamjeriti.

U sljedećem postu ću trkeljati o psihofizičkim karakteristikama, kotačima i skalama boja. To gradivo je već nešto praktičnije, u smislu da je primjenjivo na ove naše, beauty teme, pogotovo kod recenzija i opisa dekorativne kozmetike :)

U nastavku ostavljam izvore lilterature, koji će se uvelike ponavljati i u sljedećim postovima.

1. Kosic, T. (?), OSNOVNI GRAFIČKI MATERIJALI - GRAFIČKE BOJE (skripta sa Studija dizajna, Sveučilište u Zagrebu) - http://www.studijdizajna.com/tkosic/boje.pdf
2. Tanhofer, N. (2000). O BOJI na filmu i srodnim medijima. Zagreb: Novi Liber
3. Wikipedia - Svjetlost / Mrežnica (oko) / Color Theory

Ispričavam se svima onima kojima su ovakve teme dosadne, a onima kojima nisu se radujem i iščekujem njihove dojmove, pitanja, sugestije i ostale komentare.







21 komentar:

  1. Mada su mi, zbog profesije, analitički pristup i optika prisne stvari, mislim da je tekst sjajan i jako mi se dopao :).

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Kada ovakav komentar dođe od tebe, i to pogotovo za ovakvu temu, ne mogu da ne procvjetam <3 hvala :)

      Izbriši
  2. Super,sviđaju mi se ovakvi postovi jer uvijek naučim nešto novo. :)

    OdgovoriIzbriši
  3. Super post! Toplo podržavam i buduće postove na ovu temu :)

    OdgovoriIzbriši
  4. Krenuh objaviti komentar i blogger me izbaci :/ nadam se da se neću ponovljati :D Odličan mi je ovaj post i sama ideja. Čim sam vidjela "teaser" na fb za ovu seriju postova, znala sam da će mi se svidjeti! Uvijek je korisno proširiti svoje horizonte i naučiti nešto novo :) Kad završiš s ovom serijom, stvarno bi mogla napisati fotografski priručnik za blogere, mislim da će nam to svima biti i više nego korisno ;)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ma ovaj prvi dio je prilično dosadan, al neke stvari se ne mogu preskočiti - hrpu sam postova po stranim blogovima na ovu temu čitala, i svi su kontradiktorni sami sebi, pozivaju se na "teoriju boja" i onda miješaju kruške i jabuke... Hajd, drago mi je da postoji interes, bojala sam se da ćete me se odreći XD

      Izbriši
  5. Uuuuuuuuuuuuuuuu! I ja navijam za "priručnik za blogere", jer znam malo o svjetlosti i fotografiji, a naravno u opis (ne posla nego) hobija ide i dobra fotografija, dobar swatch, itd. A i znam malo o bojama pa ću rado uvijek pročitati ove tvoje postove :)
    Štapići i čunjići hihih :D Ali još mi je slađe kako u uhu imamo čekić i nakovanj :D

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. prvo boje, onda fotka :D jedno po jedno, inače ću se pogubit XD a boje su zapravo odličan uvod u fotku... morat ću iskopat skriptu iz fotke s druge godine LOL

      Izbriši
  6. Ovo je baš nešto drugačije i zanimljivo. :) Navijam i za fotografski priručnik za blogere, to bi bilo bašsuper čitati, sigurna sam da bi bilo puno korisnih savjeta! :)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Bude i foto priručnik, čim riješimo boje, uvjerile ste me :D <3

      Izbriši
  7. Super tema, dala si si truda :) Volim filozofirati i uvijek me zanimaju odgovori na "pitanja do koske", kako ih volim zvati. Najviše me zanima zašto uopće vidimo u boji, tj. kako to da elekromagnetski valovi na naše receptore djeluju upravo u vidu "boja". Zašto recimo ne vidimo direktno valove..Možda sam zakomplicirala, ali eto :D

    OdgovoriIzbriši
  8. wooow super i jako zanimljivo :))

    Ja sam jako voljela likovni i moja mama je slikarica pa su me ovakve stvari uvijek zanimale :D
    Nedavno, profesor iz marketinga je pitao nešto (na "slajdu" je bio krug boja) što je to i ja sam rekla da krug prikazuje komplementarne boje. Doduše, nisam onda znala kad je pitao po kome je krug dobio ime al dobro....

    Već vidim da bi ovo mogla biti odlična serija postova! ;)

    OdgovoriIzbriši
  9. Prilično si filozofski nastrojena LOL Egzaktan odgovor na tvoje pitanje bi bio: zbog same građe receptorskih stanica, tj. čunjića - one sadrže pigmente (crveni, plavi i zeleni) koji daju "boju" vidu (recimo, osobe s protanopijom imaju manjak crvenog pigmenta, te su "slijepe" na crvenu boju).
    Ako je tvoje pitanje bilo više filozofsko, onda je moj odgovor sljedeći - zbog evolucije. Šišmiši imaju eholokaciju, mi imamo boje :)
    Elektromagnetsko zračenje bi po mojem skromnom i neznanstvenom mišljenju bilo nemoguće "vidjeti" kao valove, pogotovo s ovim "alatom" koji imamo, jer se radi o rojevima fotona tj. titranju elektrona, a ne o titranju neke tvari, kao npr. zvučni valovi, kojima je potreban medij da bi se širili (a njih je moguće i vidjeti). Oko nam nema tako dobru rezoluciju :)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. mogu ja mogu ja :D mi vidimo valove, ono sto Ivana vjerojatno misli zasto ih ne vidimo kao brda i doline kako ih prikazujemo na papiru ili zasto ih ne vidimo kao morske valove. ovo prvo je samo nas prikaz na papiru da si mozemo predociti smjer kretanja cestica, a ovo drugo ne vidimo ih jer su za razliku od molekula vode fotoni "nevidljivi" ljudskom oku, fotoni nemaju masu pa hrpu fotona ne mozes vidjet kao sto vidis hrpu molekula vode u casi vode, nije do rezolucije, nego svojstva samih fotona, mozes ih detektirat, sto upravo nasi cunjici rade i prenose energiju fotona dalje u mozak na obradu gdje mi to percipiramo da smo vidjeli nesto. i kod svjetla se ne dogadja titranje elektrona, elektroni i fotoni su dvije razlicite cestice. i tu cu zasad prestat ako nitko ne pita nista inace cu se zavuc preduboko u fiziku :D

      Izbriši
    2. jao sad vidim da nije Ivana nego Beautify, al odgovor i dalje stoji XD

      Izbriši
    3. Hvala Lendoxijo! :D Šta ti znači kad imaš znanstvenicu da ti odgovori! ja sam tek priprosti dizajner XD

      Izbriši
  10. Sasvim sam druge profesije, pa o ovome ne znam ništa! jako bi me zanimao post o "priručniku za blogere"

    OdgovoriIzbriši
  11. ...pojede mi zločesti blogger jučerašnji komentar očito, ajmo iznova, grrrr :/
    Prošle sam godine nakon čitanja nekih makeup knjiga zagrizla malo više za ovu temu, čak sam si i kupila Tanhofera koji doduše jadan još uvijek čeka da ga pročitam kako spada...ali čini mi se da baš i nije bilo neke literature na htvatskom kad sam tražila neku knjigu, maltene samo ta i nijedna druga...super bi bio i neki foto priručnik, znam da sam se ja na početku bloganja bakćala (ma bakćem se još uvijek :)) s učenjem fotkanja na skroz novom aparatu, svijetlom, bojama, postavkama i ne znam čime ne i kupila stvari u hodu. Svaki je savjet pogotovo u toj početnoj fazi dobrodošao...još da je tome dodat mini-Photoshop priručnik za bloggere da napokon većina skuži da to nije samo program za "peglanje" već prvenstveno stvarno koristan alat i bili bi svi na konju! :)

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Tanhofer je divan, čitak i pitak <3 ima jedna knjiga o nazivlju, ima i PDF na webu, bit će link u sljedećem postu da ne kopam sad... Meni bi pak dobro došle te neke makeup knjige :D
      Što se fotkanja tiče, imala sam drill na faksu, pa uopće ne koristim nikakve funkcije ni postavke, nego na manual i štelaj. Jedina automatika koju koristim je autofokus. A ništa, morat ću se ponovit gradivo i natipkat štogod, a photoshop priručnik je zapravo u planu još od prvog posta, al kuća, poso, dijete, muž, tralalala XD

      Izbriši
  12. inace se bavim fotografijom ali mi je uvijek gust procitati nesto vezano uz to ili boje, tako da podrzavam buduce postove na tu tematiku :)

    OdgovoriIzbriši
  13. Svaka čast na postu. Definitivno sam naučila puno toga,veselim se nadolazećim postovima!
    Pogotovo fotografskom priručniku za blogere :) To me nekako najviše zanima.

    OdgovoriIzbriši